Alarmni Dojavni Centar

Što je Alarmni Dojavni Centar?

Alarmni Dojavni Centar (ADC) je sustav koji se sastoji od nekoliko tehničkih komponenti (digitalni prijemnik –računalo- softver) spojenih u sustav koji omogućuje praćenje stanja komponenti tehničke zaštite na udaljenim objektima, koji su putem raznih komunikacijskih veza (fiksna ili GSM linija, ADSL, GPRS) spojeni na ADC. Sustav tehničke zaštite (protuprovalni alarmni sustav i/ili vatrodojava) ugrađen je u objekt korisnika, a putem digitalnog komunikatora i TK veza spaja se s ADC-om iz kojega se prati stanje korisnikovog sustava. Nadzire se da li je korisnikov sustav uključen ili isključen, ima li pravilno napajanje električnom energijom, funkcionira li komunikacijska veza i naravno, zaprimaju li se alarmne dojave te servisne informacije o ispravnosti komponenti korisnikova sustava. Podaci putem TK veza pristižu u ADC kodirani u digitalnom obliku, tako da ih nije moguće dekodirati bez digitalnog prijemnika i pristupnih kodova. Digitalni alarmni prijemnik u ADC-u, prima i dekodira primljene podatke, te ih prosljeđuje na PC, koji uz pomoć softvera te podatke obrađuje i ispisuje na zaslon računala. Sve dojave imaju svoje zvučne signale i protokole koje računalo u vidu prozora s informacijama izbacuje na zaslon. Operater ADC-a sukladno primljenim podacima poduzima, unaprijed utvrđene potrebne radnje te po potrebi prosljeđuje primljene informacije dežurnim službama (policija, vatrogasci, hitna medicinska pomoć) i interventnoj ekipi ADC-a, koja obavlja provjeru stanja na objektu s kojeg su primljene alarmne dojave i daje povratnu informaciju operateru ADC-a, koji o svemu obavještava kontakt osobu korisnika.

Za svaki pojedini objekt priključen na ADC, operater ima zaseban protokol postupanja, koji ovisi o vrsti sustava ugrađenog u objekt korisnika te željama i potrebama samog korisnika. Protokol se u vidu prozora s podacima pojavljuje na zaslonu računala, po zaprimanju alarmne dojave s pojedinog objekta. Interventna ekipa u vozilu opremljenom s GPS navigacijom i praćenjem ima također planove intervencije sa svim bitnim podacima te fotografijama i nacrtima štićenih objekata. Za razliku od provalnih i požarnih alarma, kod kojih se na samom objektu odmah aktivira alarmna sirena, kod alarmne dojave prepada, koje korisnik uglavnom šalje putem panik tipki, nožnih panik šina ili tastera ili specijalnih detektora zadnje novčanice (u blagajnama i kasama), na samom objektu se ne uključuje alarmna sirena već u ADC stiže ”tiha dojava” prepada – za koju postoje posebni protokoli postupanja u cilju što brže reakcije i intervencije policije i interventne ekipe ADC-a.

Osim gore navedenih protuprovalnih, protuprepadnih i vatrodojavnih sustava, na ADC se spajaju i sustavi koji služe u medicinske i skrbničko nadzorne svrhe. Namjena im je osigurati starijim, nemoćnim i bolesnim osobama mogućnost da u svakom trenutku zatraže pomoć obitelji ili liječnika, pritiskom na taster, koji je najčešće ugrađen u narukvicu (sličnu ručnom satu) ili privjesak koji se nosi na lančiću oko vrata. Pritiskom tastera – centrala s digitalnim komunikatorom šalje u ADC dojavu: Medicinski alarm ili Poziv u pomoć s ručnog predajnika. Po zaprimanju takve dojave operater ADC-a postupa po protokolu za tog korisnika; najčešće obavještava članove obitelji, skrbnika ili hitnu medicinsku pomoć – kojoj tada i daje podatke o zdravstvenom stanju korisnika (bolesti od kojih boluje, godine starosti i slično). Nadzor iz ADC-a, osim rješavanja alarmnih situacija uključuje i niz drugih mogućnosti, od kojih korisnici najčešće koriste mogućnost nadzora uključenja, što znači da u točno dogovoreno vrijeme (koje može biti različito za svaki dan u tjednu) operater ADC-a provjerava da li je uključena zaštita na korisnikovom objektu – ukoliko nije, operater o tome obavještava korisnika!!! Također postoji i mogućnost programiranja automatskog uključenja zaštite u određeno vrijeme – po želji korisnika.

Prednosti i koristi štićenja imovine sustavima tehničke zaštite spojenim na ADC:

Sigurnost je jedna od osnovnih ljudskih potreba o kojoj ljudi ne razmišljaju previše dok nisu izravno ugroženi, odnosno dok im se ne dogodi neki štetni događaj. U današnje vrijeme (a i u budućnosti), uopće ne bi trebalo razmišljati da li će i nas zadesiti neki štetni događaj – već kada će se to dogoditi i što poduzeti da se umanji rizik i štetne posljedice takvog akcidenta.

• da se ne prehladimo – štitimo se tako da se odijevamo primjereno vremenskim prilikama, a po potrebi koristimo i neke vitamine, čajeve i slične preparate
• da ne stradamo u prometu – poštujemo prometna pravila i propise, ne pijemo alkoholna pića dok vozimo, pazimo kako prelazimo ulicu dok šećemo i slično
• da ne ostanemo bez ičega u slučaju požara, potresa ili poplava – plaćamo police osiguranja – kako bi bar nadoknadili dio štete
• da nas ne oštete drski lopovi, kradljivci, provalnici i slični likovi iz kriminalnog miljea – poduzimamo neke zaštitne mjere – kako bi osigurali svoju imovinu i ne manje važno privatnost svoga doma

U razgovoru sa korisnicima koji su bili oštećeni provalom u stan ili kuću, prije nego li su se obratili nama – shvatili smo da ljudi brzo prebole materijalne gubitke, ali osjećaj nesigurnosti u vlastitom domu jako sporo i teško prolazi, pa tako nakon takvih štetnih događaja dugo ostaju traumatična i neugodna iskustva i strahovi. Dakle nije bitno samo zaštititi vrijednosti u stanu (novac, nakit, umjetnička djela, namještaj i kućanske aparate), već je puno važnije od toga zaštititi svoj dom i mirno provoditi vikende, praznike i odmore, znajući da netko brine o sigurnosti Vašeg doma dok ste Vi odsutni. Ugraditi alarmni sustav u poslovni prostor, stan ili kuću je dobar, ali nedovoljan korak ka željenoj sigurnosti. Vrlo je važno i tko će Vam to napraviti i kakvu će opremu ugraditi – jer na tržištu se može naći svakojake opreme od one koja više liči na dječje igračke do vrhunske profesionalne opreme. Naravno treba paziti da ugradnju obavi profesionalac koji ima licencu za obavljanje poslova tehničke zaštite, koji će Vam izdati i odgovarajuću potvrdu i zapisnik. Nakon ugradnje na Vama je da sustav zaštite uredno koristite (jer ako sustav nije uključen – neće niti odraditi svoju zadaću) i servisirate najmanje jednom godišnje – kako ne bi zatajio u odsutnom trenutku. U slučaju provale u štićeni prostor oglasiti će se alarmna sirena (unutarnja i/ili vanjska), a pitanje je hoće li to biti dovoljno da spriječi provalnika u njegovom naumu i hoće li netko od susjeda reagirati i obavijestiti policiju i Vas.

Sigurno najpovoljniji i najisplativiji način zaštite imovine (omjer uloženo/dobiveno) je ugradnja alarmnih sustava i priključenje na dojavni centar zaštitara, jer će tada tehnika i zaštitari koji je nadziru – napraviti sve da sačuvaju Vašu imovinu i Vaš dom ili poslovni prostor. Iako su sustavi tehničke zaštite sofisticirani i kompleksni njima se izuzetno jednostavno rukuje i upravlja putem upravljačkih tipkovnica – unošenjem korisničkih kodova (šifri) ili daljinskih upravljača (bežični sustavi) – poput onih za auto – alarme. Budući da svaki sustav može imati više korisničkih šifri – posebno se definiraju korisnici, tako da operater ADC-a točno zna koji je korisnik i u koje vrijeme uključio ili isključio sustav (često je vlasniku vrlo bitno znati tko je od zaposlenika i u koje vrijeme, prvi došao na posao ili zadnji otišao kući s posla).

Naša dosadašnja iskustva pokazuju da informacije u svijetu kriminala vrlo brzo putuju i da potencijalni izvršitelji kaznenih djela brzo saznaju ima li neki objekt ugrađen alarmni sustav, da li je taj alarm spojen na dojavni centar zaštitara, koliko vremena treba od uključenja alarma do dolaska Policije i Zaštitara i dr. Naravno da su prvi na udaru provalnika nezaštićeni objekti, a tek nakon njih oni s ugrađenim sustavima tehničke zaštite, a da ne spominjemo usporedbu u šteti nakon izvršenja kaznenih djela gdje iz nezaštićenih objekta često bude ukradeno sve do zadnjeg predmeta u skladištu, a iz onih zaštićenih alarmnim sustavom spojenim na ADC ne bude odneseno ništa ili vrlo malo, jer provalnik pobjegne čim se oglasi alarmna sirena – pa vrlo često jedina šteta bude oštećena brava na ulaznim vratima ili razbijeno staklo prozora ili izloga.